četvrtak, lipanj 28, 2007
četvrtak, lipanj 14, 2007
|
Maraton lađa 2001.
1. dio, 3.81Mb, 1 min. i 42 sek. - DOWNLOAD
(prije starta)
2. dio, 3.92Mb, 1 min. i 47 sek. - DOWNLOAD
(start - Opuzen)
3. dio, 4.22Mb, 1 min. i 55 sek. - DOWNLOAD
(Opuzen-Ploče)
4. dio, 4.35Mb, 1 min. i 59 sek. DOWNLOAD
(Rogotin-Ploče) |
Ploče
|
 Video zapisi iz grada, 1998.
6.27Mb, 2 min. i 47 sek.
DOWNLOAD |
|
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u gradu Ploče je nastanjeno 6537 žitelja (3209 muškaraca i 3328 žena), od kojih je populacija mlađa od 19 godina sačinjavala 27,60%, 20-59 godina 57,18%, a stariji od 60 godina 14,92%. Po istom popisu u Pločama je živjelo 90.00% Hrvata, 1.65% Srba i 8.35% pripadnika ostalih narodnosti.
U prosincu 1992. godine Ploče su dobile status Grada u sastavu Županije dubrovačko - neretvanske s Gradskim poglavarstvom, Gradskim vijećem i gradonačelnikom na čelu. Područje Grada obuhvaća naselja: Baćina, Banja, Komin, Ploče (Stablina, Birina i uže gradsko područje), Peračko Blato, Plina Jezero, Rogotin, Staševica i Šarić Struga.
Grad ima sljedeće kulturno - prosvjetne ustanove: Dječji vrtić (od 1959.), Osnovnu školu Vladimira Nazora u Pločama (1947.), Osnovnu glazbenu školu (1968.), Srednju školu fra Andrije Kačića Miošića u Pločama koja je nastala od bivše Škole za učenike u privredi (1953.), Gimnazije (1954.) i Srednjoškolskog centra u Pločama (1975.).
U Pločama djeluje KUD "Ploče" (1953.) koje u svom sastavu ima folklornu grupu i pjevačku klapu "Luka" (1981.), Radio klub 9A1CDG (najstarija građanska udruga - osnovan 1968.), Gradsku limenu glazbu (1970.), Gradsku knjižnicu i čitaonicu (1963.), Likovnu radionicu (1978.), Kazališnu grupu "Mariani"(1991.), koje djeluju pri Narodnom sveučilištu u Pločama (1961.), te Zavičajnu zbirku Grada Ploča (1984.). Godine 1992. utemeljena je Radio postaja Ploče koja na 94.5 MHz FM emitira program za Grad Ploče i okolicu. 1993. godine utemeljeno je Društvo prijatelja grada Ploča, a u svibnju 1994. obnovljen je rad Ogranka Matice Hrvatske u Pločama.
Izgradnju luke Ploče nalazimo i u planovima Austro-Ugarske Monarhije u drugoj polovici 19. st. Za razliku od svojih prethodnika oni započinju izgradnju nasipâ oko ušća Neretve do Pločanskog zaljeva, čiji se ostaci i danas mogu vidjeti. Dalje od toga se nije išlo pa su planovi propali. Na prva prava razmatranja o gradnji luke Ploče nailazimo 1922. godine, kad su izvršena snimanja terena i prva mjerenja u samoj luci Ploče. Godine 1927. Trgovačka i obrtnička komora Bosne i Hercegovine izdaje publikaciju pod naslovom "Luka Aleksandrovo (Ploče) na ušću Neretve", u kojoj su naznačene osnovne smjernice izgradnje luke Ploče. Nakon toga, 1936. godine, dana su tri prijedloga za izgradnju nove luke na Jadranu među kojima se nalazila i lokacija sadašnje luke Ploče. Godine 1937. izrađen je Tehnički izvještaj i napisana Studija o luci Ploče u kojoj se konstatira da je prirodna luka Ploče ispunila sve postavljene uvjete te da pripreme za njenu izgradnju mogu odmah započeti. Konačno, 1939. godine, započinju stvarni radovi na izgradnji luke Ploče, na ušću Neretve, miniranjem brda Zminjac. Bilo je predviđeno da će gradnja luke trajati tri i pol godine. Luka Ploče se prvi put spominje u pisanim povijesnim izvorima 6.11.1387. godine, u dokumentu koji se čuva u Povijesnom arhivu u Dubrovniku. U tom se dokumentu spominje "luka Ploče koja je pri ušću Neretve" (ad quedam locum dictum la porto Ploca que est in orificio fluminis Narenti). Ovaj prvi povijesni dokument je pisan na latinskom jeziku, a u cijelom tekstu samo je naziv Ploča na hrvatskom, čime se potvrđuje srednjovjekovni naziv i povijesno ime Ploča. U spomenutom arhivu postoje još dva pisana povijesna dokumenta značajna za Ploče. Prvi od njih je iz 1426. godine, a napisao ga je dubrovački Senat dok je drugi 1696. napisao Vicenzo Maria Coronelli (1650.-1718.), a u sebi sadrži i povijesni zemljovid u koji je, između ostalog, ucrtan i neretvanski morski zaljev s obalom i porječjem. Već sredinom 18. st., u djelu "Cronaca della citta e teritorio di Narenta", fra Luke Vladimirovića, dolaze na vidjelo ideje da se sagradi luka ispod Sladinca (današnja luka Ploče) i za probijanje prokopa u svrhu rješavanja pitanja močvarâ Baćinskih jezera.
 Godine 1948. Ploče su imale 480 žitelja i od tada se zapaža porast broja žitelja. Uz stambene objekte grade se i objekti za osnovno i srednje školstvo (1947.-1954.), zdravstveni objekti (1954.), objekti infrastrukture itd. Sve je to utjecalo na povećanje broja žitelja. Godine 1950. Ploče su dobile novo ime - Kardeljevo. Godine 1952. Kardeljevo (Ploče) postaje sjedište općine Kardeljevo (Ploče). Godine 1954. gradu se vraća staro ime. Status općine Ploče će zadržati sve do 1962. godine. 1962.-1968. godine Ploče su se nalazile u sastavu općine Metković. U tom razdoblju realizirani su najvažniji graditeljski zahvati koji su imali najveći utjecaj na razvoj luke, lučkog naselja i grada Ploča. 1965. godine završena je i izgradnja jadranske turističke ceste te transverzalne ceste do Mostara, a 1966. je izgrađena i puštena u promet željeznička pruga normalnog kolosijeka Sarajevo-Mostar-Ploče. Od tog vremena i razvoj lučko-industrijskog naselja i grada Ploča tekao je brže i ravnomjernije. 1968. godine Ploče ponovno postaju zasebnom općinom sa sjedištem u Pločama te se stvara Skupština općine Ploče, odnosno Kardeljevo, koja će pod tim imenom djelovati do 1992. godine kada su Ploče dobile status grada. Novoj općini pripao je dio delte Neretve i dio podbiokovlja. Do 1971. godine već je formirana gospodarska fizionomija grada i izvršena izgradnja stambenih zgrada u predjelu Prišnice i uz zaljev Ploča.  Godine 1980. gradu je ponovno vraćeno ime Kardeljevo koje je potrajalo sve do 10. listopada 1990. Za svega četrdesetak godina postojanja, Ploče su se razvile u moderan lučki grad sa svim sadržajima potrebnim za normalan život njegovih žitelja. U razdoblju od 1990.-2001. godine uslijed ratnih zbivanja i stanja koje je zadesilo cijelu državu, Ploče su značajno usporile svoj razvitak. Iz tog razdoblja je vrijedno spomenuti ratna zbivanja u Gradu, koja su opisana u dijelu nazvanom "Prvi pomorski sukob". |
Za vrijeme Drugog svjetskog rata potpuno je izgrađena uskotračna željeznička pruga Metković-Ploče, dok je luka izgrađena djelimično, samo toliko da brod može pristati. 1942. godine dolazi do sukoba između Trećeg Reicha, Italije i NDH u svezi izgradnje luke Ploče. Razlozi sukoba vezani su uz eksploataciju boksita na području Mostar - Dubrovnik - Ploče. Spomenuta željeznička pruga služila je prvenstveno potrebama okupatora, a prilikom povlačenja razorili su i uništili gotovo sve što je do tada bilo izgrađeno.
Oblasni NOO za Dalmaciju donio je 11 srpnja 1945. godine odluku o izgradnji luke i naselja, a prvi brodovi počeli su uplovljavati u djelomično obnovljenu luku potkraj 1945. godine. Za kratko vrijeme obnovljena je uskotračna pruga, obavljeni su i neki manji radovi na osposobljavanju luke. Pristupilo se i izgradnji privremenih skladišta, magazina i baraka, a rad se obavljao samo lučkom fizičkom radnom snagom. U to vrijeme u blizini nemamo još naseljâ, ali se taj datum uzima kao datum rođenja grada Ploča.
| |
| |
 Grad Ploče je smješten na 43°02' N i 17°26' E u Republici Hrvatskoj, u njenoj najjužnijoj, Dubrovačko - neretvanskoj, županiji. To je prostor nekoliko kilometara zapadno od ušća rijeke Netetve, na dodiru ravnica njene delte i brdovitim kraškim predjelima. Najvažnija karakteristika položaja Ploča jest, da se nalaze na ishodištu višestoljetnog prirodnog puta dolinom rijeke Neretve, koja povezuje središnje prostore susjedne Republike Bosne i Hercegovine s Jadranskim morem, kao i to da su smještene na približno polovici udaljenosti između Splita i Dubrovnika na važnom prometnom putu duž jadranske obale.
Također je važno spomenuti i da se nedaleko od Grada nalaze Baćinska jezera, smještena uz ogranke planinskog masiva Biokovo.
|
|